Cristo Ju̱'isiquëpi Huëise'e
15
Yure Maija'quë do'ijë,
mësarupi yë'ë ja̱'në huaso coca quëase'ere co'ye cuasa co̱jajë caquë cayë.
Iye coca cato mësaru asani nuñere pa'ë cajë de'huase'e a'ë.
Ja̱je pa'ina,
mësarupi i̱tina tse̱asicohua'ipi nuñerepa pa'iyë.
2 Cui'ne iye coca quëa do'ija̱'a mësaru huasosicohua'i pa'iyë,
mësarupi nuñerepa i̱tire pa'ini.
Ja̱je pa'iquëta'are yequere pa'ini coa tayo asasicohua'i a'ë.
3 Du'ru macarepa mësarute ye'yahuë,
yë'ëre ye'yase'ere.
Mësarute toyase'e Maija'quë coca cayeje̱ pa'ye ye'yahuë,
Cristo mai tayo yo'ojë pa'i do'ire ju̱cacaise'ere.
4 Maija'quë coca toyase'eje̱ pa'ye Cristo ta̱siquëpi toaso̱ mu'seña acona huëji'i,
huajëquërepa.
5 Huëisiquëpi Pedrona ñaipi cui'ne ja̱ jeteyo'je i̱ jëjo saocohua'ina ñaipi.
6 Jeteyo'je ñaipi,
quinientos ai jerepa sehuosicohua'ina.
Ja̱ yë'ta'a i̱ti ñasicohua'i jai pa̱i pa'iyë.
Yecohua'ise'e ju̱'isicohua'i pa'iyë.
7 Jeteyo'je Jacobona ñaipi,
cui'ne jeteyo'je si'aohua'i i̱ jëjo saosicohua'ina ñaipi.
8 Ai tëji hue̱'ñare pana yë'ëreje̱ ñaipi,
ti ñañe pa̱'ñe pa'ita'are.
Coa hui̱ña co̱ase'eje̱ pa'ye yë'ëre yo'osiquëpi Jesure ñahuë.
9 I̱ jëjo saocohua'i de'hue de'ocohua'i a'ë,
yë'ëre tëto saisicohua'ipi.
Ja̱je pa'ina,
yë'ëpi Maija'quë pa̱ire sa̱ñope co'aye yo'ohuë.
Ja̱ do'ire i̱ jëjo saoquë hue'e ti̱'añe peoyë.
10 Ja̱je pa'iquëta'are Maija'quë coa i̱sisi do'ipi ja̱je pa'i pa'iyë.
Yë'ëre i̱ coa i̱sise'e ne ma'ñe nëañe pa̱pi.
Ja̱je pa'ina,
yë'ëpi si'a i̱ jëjo saocohua'i jerepa nehuë.
Yë'ëpi yo'oye pa̱huë.
Maija'quëpi yë'ë ja̱'re co̱ni yo'oquëna,
i̱ coa i̱siyepi yo'ohuë.
11 Ja̱je pa'iquëta'are yë'ë yo'ose'e cui'ne i̱ jëjo saocohua'irepa yo'ose'e de'oji.
Ja̱ yo'ose'ere sa̱ñope caye peoji.
Jesucristo coca yëquë quëajëna,
mësaru sehuose'e a'ë,
i̱tirepa.
Ju̱'isicohua'i Huëiye
12 Yëquë cato mësarute quëahuë,
Cristo ju̱'isiquëpi huëise'ere.
Ja̱je pa'iquëta'are mësaru acohua'ipi cayë,
ju̱'isicohua'i huëiye peoji.
¿Me yo'ojë ja̱je caye'ni?
13 Ja̱je pa'ito ju̱'isicohua'i huëiye peoto,
Cristoje̱ huëiye pa̱pi.
14 Ja̱je pa'ito Cristopi huëima'ë pa'isiquë pa'ito yëquë quëaye ti do'i peoye a'ë,
cui'ne mësaru pa'ija̱'cohua'i a'ë cuasajë pa'iyeje̱ ti do'i peoye a'ë.
15 Diusupi ju̱'isiquëni Cristore huëopi cajë quëahuë.
Ja̱ quëa do'ire cosocohua'ipi pa'iyë,
ju̱'isicohua'i huëiye peoto.
16 Ja̱je pa'ina,
ju̱'isicohua'ipi huëiye pa̱to Cristoque huëiye pa̱siquë pa'ini.
17 Ja̱je pa'ina,
Cristopi huëima'ë pa'isiquë pa'ito mësaru sehuose'eje̱ co̱cai ma'ñe pa'iji,
cui'ne mësaruje̱ ja̱ yë'ta'api co'ayere pa'iyë.
18 Cui'ne Cristore sehuoni ju̱'isicohua'ije̱ coa ne huesësicohua'i pa'iyë.
19 Ja̱je pa'ina,
Cristore mai uteyepi coa iye yeja pa'iyese'e co̱caiye pa'ito mai pa'iyë,
yecohua'ire jerepa teaye pa'iohua'i.
20 Ja̱je pa'iquëta'are Cristo ju̱'isiquë pa'isiquëpi huëji'i.
Huajëquërepa ja̱ë api,
du'ru macarepa ju̱'isicohua'i aquëpi ti huëisiquë.
21 Adánpi iye yeja si'a pa̱i ju̱'iñe huëopi.
Ja̱je cui'ne Cristoje̱ te'i ë̱mëpi ju̱'isicohua'i huëi ja̱'ñe huëopi.
22 Ja̱je pa'ina,
si'aohua'i Adán acohua'i pa'i do'ire ju̱'iñë,
cui'ne Cristo acohua'i pa'i do'ire si'aohua'i pa'iye paja̱'cohua'i a'ë.
23 Ja̱je pa'iquëta'are pa̱i ñapere nuiñe pa'iji.
Ja̱je pa'ina,
Cristo cato du'ru macarepa ta̱se'epi quë̱quëna,
tëayeje̱ pa'ye yo'osiquë api,
ju̱'isiquëpi huëisi do'ire.
Jeteyo'je Cristo dai maca i̱te se̱cohua'i huëija̱'cohua'i a'ë,
i̱ huëise'eje̱ pa'ye.
24 Cristopi si'aye ëja pa'ise'ere,
cua̱ñeñe pa'ise'ere,
cui'ne si'a cua̱ñe tuturepa nejoni i̱ ëjaë pa'ise'ere pëca ja'quë Diusuna i̱sisi maca ja̱ maca yureta'a i̱ yo'oyere yo'o saopi,
tëji macarepa.
25 Ja̱je pa'ina,
Cristo cua̱ñequëpi pa'iji,
si'aohua'ire i̱te sa̱ñope yo'ocohua'ire i̱ quë̱o huë'ehuëna tsa'cu o̱e sao macaja̱'a.
26 Si'aye sa̱ñope yo'oye meñe tsa'cu o̱esi jeteyo'je tëjiyere pana ju̱'iñere nejosipi,
i̱ti sa̱ñope yo'oyere.
27 Maija'quëpi Cristore si'aye i̱sipi,
i̱pi si'aye cua̱ñequë pa'ija̱quë caquë.
Ja̱je Maija'quë coca toyase'e caquëta'a Maija'quë i̱se'ere caye pa̱pi.
Pëca ja'quërepa pa'ito me sehuoye'ni.
Si'aye i̱ nese'e a'ë.
28 Ja̱je pa'ina,
Cristopi si'aye meñe cua̱ñequë de'oni ja̱ maca yureta'a pëca ja'quë Diusuna meñe cua̱ñe cua̱ñoquë de'oja̱'quë api.
I̱te si'aye i̱sisiquëna,
ja̱ maca Diusupi si'a co'amaña cua̱ñequërepa pa'ija̱'quë api.
29 Ja̱je pa'ito yecohua'i ¿me neñu'u cajë ju̱'isicohua'ipi ocore do cua̱ñoñë cajë huajëcohua'ina oco do'ejë yo'oye'ni,
ju̱'isicohua'ipi huëiye peoto?
¿Me neñu'u cajë ju̱'isicohua'ini oco docaiyë cajë yo'oye'ni?
30 ¿Cui'ne me yo'ojë mai si'anëpi ju̱'iñe quë̱no macare huajëya'ye pa'iye'ni?
31 Maija'quë do'ijë yë'ë si'a mu'señapi ju̱'iñe yë'quë macare pa'iyë.
Mësaru mai Ëjaë Jesucristore sehuosicohua'i pa'ijëna,
yë'ë sihuayeje̱ pa'yerepa iye ju̱'iñeje pa'iji.
Coa caye ti peoji.
32 Yë'ëre ai sa̱ñope yo'ohuë,
Efeso daripë pa̱ipi cu̱cu yëcohua'irepa,
yai yo'oyeje̱ pa'ye.
Ja̱je yo'ojëna,
yë'ë i̱ohua'ire sa̱ñope yo'oquë nese'e ¿i̱quere co̱catira'ëni,
ju̱'isicohua'ipi ti huëiye peoto?
Coa pa̱i cayeje̱ a̱ñu'u cui'ne u̱cuñu'u ñamina'a ju̱'ija'cohua'i me pa̱ñe'ni cayese'e patira'pi,
ju̱'isicohua'ipi huëiye peoto.
33 De'hua ñajë pa'ijë̱'ë,
yecohua'ipi mësarute co'aye yo'oyere ye'yajë,
pa̱i case'eje̱ pa'ye ñeje:
“Co'a cajeohua'ipi de'oye yo'oyere nejocaicohua'i a'ë.”
34 Co'aye yo'oyere je̱oni nuñerepa pa'iyena po̱nëjë'ë,
co'aye yo'oma'pë pa'ija̱jë cajë.
Yecohua'i mësaru acohua'i Maija'quëre nuñerepa asama'cohua'ique pa'iyë.
Ja̱je cayë,
mësarupi pa̱ñete yo'ore'ni cajë oija̱jë caquë.
¿Me Mëoñe, Ju̱'isicohua'ire?
35 Ja̱je pa'iquëta'are yequëpi se̱ti̱'ñe pa'i api,
¿me pa'iohua'i ju̱'isicohua'i huëiye'ni?
¿Me pa'i ca̱'nire hue'eja̱'cohua'i a'ni?
36 Coa huesëohua'irepa se̱ñe a'ë.
Ja̱je se̱ñe,
i̱ti ca̱re ta̱sicohua'i pa'ito i̱ti ca̱pi ju̱'ini ne huesëcoa.
Ne huesëquëna,
i̱ti ñëpi mëacoa.
37 Mësarupi hueare pa̱nita'a trigore ta̱cohua'i pani i̱ti ñëare ta̱ma'cohua'i a'ë,
i̱ti ca̱re ta̱cohua'i a'ë.
38 Ja̱ jeteyo'je Diusupi i̱ yëyeje̱ pa'i ca̱ necaiquë api,
pa̱i ñape i̱ti ñëa ñape i̱ yëyeje̱ pa'ye.
39 Te'oje̱ pa'iohua'i pa'iye pa̱ñë,
ñajë'ë,
iyere:
Nëtëroja̱icohua'ipi ti̱ñe pa'iohua'i pa'iyë,
pi̱'api ti̱ñe pa'iohua'i pa'iyë,
tsiaya hua'ipi ti̱ñe pa'iohua'i pa'iyë,
pa̱ire papi ai ti̱ñe pa'iohua'i pa'iyë.
40 Ja̱je cui'ne ma'tëmo acohua'ije̱ ti̱ñe pa'ye i̱ohua'i de'ocohua'i pa'iye payë.
Pajëna,
yeja acohua'ipi ti̱ñe pa'iohua'i pa'iyë,
i̱ohua'i de'ocohua'i pa'iye.
41 Ë̲së miañe ti̱ñe pa'ye a'ë,
cui'ne ñañë miañe ti̱ñe pa'ye a'ë,
ma'ñoco miañeje ti̱ñe pa'ye a'ë.
Yequeje̱ ma'ñocoje̱ yecohua'ipi ai miajëna,
yecohua'ipi a'ri maña miacohua'i pa'iyë,
si'a yë'quë maca miañe pa̱ñë.
42 Ja̱je cui'ne ju̱'isicohua'i ca̱pëje̱ ja̱'ju ca̱pëpi ta̱sicopi ti̱ñe pa'io huëija̱'coa,
ti ju̱'ima'core papi.
43 Co'aconi ta̱rena,
de'ocore papi huëija̱'coa.
Tutu peo ca̱përe ta̱rena,
tutu quë'iopi huëija̱'coa.
44 Iye yeja ca̱përe ta̱ huesorena,
joyo pa'iyepi huëija̱'coa.
Iye yeja pa̱i ca̱pë pa'iyeje̱ pa'ye,
cui'ne joyo acohua'i pa'iyeje̱ pa'iji.
45 Ñeje Maija'quë coca toyase'e caji,
ñeje:
“Du'ru macarepa pa̱i Adán cato ca̱pë pa'iye quë'i paji'i.
Ja̱je pa'iquëta'are tëji Adán cato joyo pa'iye i̱siquë api.”
Ja̱je pa'ina,
ju̱'isicohua'ire pa'iye i̱si tutu paji.
Ja̱ë cato Cristo api.
46 Ja̱je pa'iquëta'are du'ru macarepa cato iye ca̱pëpi pa'i huëoji.
Ja̱ jeteyo'je joyo pa'iye huëoji.
47 Ja̱je pa'ina,
du'ru macarepa ë̱më cato yejapi de'huasiquë paji'i.
Ja̱je pa'ina,
yeja aquë paji'i.
Jeteyo'je ë̱më cato ma'tëmo aquë paji'i,
mai Ëjaë Jesucristo.
48 Ja̱je pa'ina,
iye yeja ca̱pë hue'ecohua'i yejapi de'huasiquë Adánje̱ pa'iohua'i a'ë.
Ma'tëmo acohua'ipi ja̱re ma'tëmo aquë Cristoje̱ pa'iohua'i a'ë.
49 Adánje̱ pa'iohua'i yure ña cua̱ñoñë,
mai.
Ja̱je ña cua̱ñosicohua'ita'a ma'tëmo aquë Cristoje̱ pa'iohua'i pa'ija̱'cohua'i a'ë.
50 Maija'quë do'ijë,
caye yëyë,
mësarute.
Ca̱pë cui'ne tsie quë'iohua'i Maija'quë cua̱ñe te̱'te pa'iye peoji.
Ti caraja̱ima'tona quëco ma'ñepi co̱ni pa'iye peoji.
51 Ja̱je pa'iquëta'are mësarute quëaye yëyë,
pa̱i asa ma'ñere.
Si'aohua'irepa ju̱'iñe pa̱ja'cohua'i a'ë.
Ja̱je pa'iquëta'are si'aohua'i ti̱ñe po̱nësicohua'i pa'ija̱'cohua'i a'ë.
52 Coa ma'ji to̱ñeje pa'yerepa tëjicore pare duruhuë jui maca asani po̱nësicohua'i pa'ija̱'cohua'i a'ë.
Duruhuë pi̱si maca ju̱'isicohua'i huëija̱'cohua'i a'ë,
ti ju̱'iñe pa̱ja'cohua'ipi.
Cui'ne mai huajëcohua'i cato ti̱ohua'i po̱nësicohua'i pa'ija̱'cohua'i a'ë.
53 Iye mai pa'iye caraja̱ico sëte ti caraja̱i ma'ñena su̱ñañe pa'iji.
Cui'ne ju̱'i ca̱pë pa'isicopi ti ju̱'i ma'ñena su̱ñañe pa'iji.
54 Iye mai pa'iye caraja̱ico pa'isicopi ti pani huesëyena su̱ñasi maca cui'ne mai ca̱pëpi ju̱'iñere pa'isicopi ti ju̱'i ma'ñena su̱ñasi maca,
ja̱ maca yureta'a ju̱'iñe pa'ise'ere,
toyase'e cayeje̱ ti̱'asipi,
ñeje:
“Sa̱ñope yo'oye peoyerepa ju̱'iñe nëo cua̱ño.
55 ¿Jerore ju̱'iñe më'ë tutu yëquëre huaiye pa'iquë'ni?
¿Jerore ju̱'iñe pa'iquë'ni,
yëquëre a'si tota ñaca pa'isico?”
56 Tayo yo'oye a'ë,
maire a'si ne hue̱añeje pa'io,
pa'iye.
Cui'ne Moisésre Diusu cua̱ñese'epi tayo yo'oyere tutu i̱siji.
57 Ja̱je pa'iquëta'are mai Ëjaë Jesucristo do'ija̱'a Maija'quëpi ñese quëcoye i̱siji.
Ja̱je pa'ina,
de'oji cayë,
i̱te.
58 Ja̱je pa'iye sëte Maija'quë do'ijë maña,
si'anëpi jerepa mai Ëjaë co'amañare necaijë̱'ë,
nuñerepa pa'iyere.
Ja̱je pa'ina,
tsoe mësarupi ta̱'ñe asayë,
mai Ëjaë ja̱'re tsioni i̱ co'amaña yo'oye cato coa yo'o ma'ñe a'ë cajë.