Pablo, Macedonia, Cui'ne Greciana Saiye
20
Jo̱sa yo'ojë ca tëjisi jeteyo'je Pablopi sehuosicohua'ire soini yëhuo tëjini saiyë caquë pëpani Macedoniana saji'i.
2 Sani si'a hue̱'ña ja̱ro pa'i daripë̱ana do'i sai sehuosicohua'ire sihua ëaye yëhuo huasoquë cuji'i.
Cuni tëjini jeteyo'je Greciana ti̱'api.
3 Ti̱'ani ja̱rona toaso̱ ñañëohua'ire pëapi.
Pëasiquëpi pa'iquëpi Siriana sai yohuëna aya mëni tëjiquëpi i̱te judío pa̱i huañu'u cajë cui'ñase'ere asapi.
Asani Macedonia yejaja̱'a cui'naëpi tëto sai quë̱opi co'isi'i cuasapi.
4 Cuasani saina,
i̱ ja̱'re co̱ni saë'ë,
Sópater Berea aquë,
Pirro mamaquë,
Aristarco,
Segundo Tesalónica acohua'i,
Gayo Derbe mamaquë,
Timoteo,
Tíquico.
Cui'ne Trófimo Asia yeja acohua'i saë'ë.
5 Saisicohua'ipi Maija'quë do'ijëpi yëquëre Troaspi utehuë.
6 Utejëna,
yëquëpi levadura co̱'mema'a a̱o a̱iñe tsi'sini yo'o tëjini,
Filipos daripëpi etani jai yohuëja̱'a cinco mu'seña saijë ti̱'ahuë,
Troasna.
Ti̱'ani ja̱rona siete mu'seña pëahuë.
Pablo Troas Pa'iye
7 Huajë mu'se pa'ina,
Jesús yo'ose'ere cuasajë a̱o jë'yeni a̱ñu'u cajë tsi'sisicohua'ipi pa'ijëna,
Pablopi ñatasi mu'se saiyeque pa'iji caquë ai yëhuopi,
ñami jopo pa'i macare paja̱'a.
8 Yëhuoquëna,
ë̱mëje'repa tu'rihuëna tsi'sisicohua'ipi paë'ë,
jaiye toa tsë̱opë̱a tsë̱o sitore.
9 Pa'ijëna,
te'i po̱së Eutico hue'equëpi hue'se ña sa'rona ja'rusiquëpi ñuji'i.
Ñu'iquëpi,
Pablopi airepa tsoe quëaye sëte ca̱i huëoni yureta'a ca̱ni huesëni ja̱ro toaso̱ ya'ripa ë̱mëje're papi to̱mepi.
To̱meina,
ju̱'isiquëni co̱ani huëohuë.
10 Ja̱je ju̱'isiquëni o̱arena,
Pablopi cajeni jai ca̱pi po̱sëna jani su'cuapi.
Su'cuani capi,
sehuosicohua'ire:
“Quëquëma'pë pa'ijë̱'ë.
Huajëquë api.”
11 Cani ja̱ jeteyo'je,
ja̱'në pa'i sitona mëni a̱o yëtoni a̱ni ja̱re Maija'quë coca quëaquë ñatapi.
Ñata to̱mequëna,
caye je̱oni saji'i.
12 Saina,
yecohua'ije̱ tsihua'ëre huajëquëre sahuë.
Sajë ai sihuajë saë'ë,
i̱ti yo'ose'ere cuasajë.
Mileto Saiye
13 Cu̱tihuëja̱'a sasi'i caëna,
yëquëpi du'ru saë'ë,
yohuëja̱'a Asón daripëna.
Ja̱rona Pablore i̱ case'eje̱ pa'ye ayañu'u cajë.
14 Yo'osicohua'ipi Asónna i̱te ti̱'ahuë.
Ti̱'arena,
aya mëquëna,
sani i̱ ja̱'re co̱ni Mitilenena ti̱'ahuë.
15 Ti̱'asicohua'ipi ja̱ropi sani se ñatasi mu'se Quío daripë je̱'ñere paja̱'a sa saë'ë.
Sa sani se ñatasi mu'se,
Samos yo sa'rona ti̱'ahuë.
Ti̱'asicohua'ipi se ñatasi mu'se Meletona ti̱'ahuë.
16 Ja̱je yo'ohuë,
Pablopi esa Jerusalénna ti̱'ani du'ru quë̱ise'e tëa fiestare pasi'i caquëna.
I̱pi Efesona saisiquë pani Asia yejana ai tsoe pëayere coequëna,
ja̱je yo'ohuë.
Efeso Sehuosicohua'ire Yëhuoye
17 Miletore Pablo pa'i Efeso sehuosicohua'i ëjaohua'ire soipi.
18 Soina,
asani datena,
capi,
ja̱ohua'ire:
“Yë'ë du'ru macarepa Asiana ti̱'asi mu'se aquëpi yë'ë pa'i yo'ose'e asacohua'i a'ë,
mësaru.
19 Si'anë mësaru ja̱'re pa'i jerepa pa'i a'ë caquë yo'oma'ë mai Ëjaëre necaiyë.
Israel pa̱ipi yë'ëre jaiye jo̱sa yo'oñu'u cuasajë yo'o jopopi ai yo'oquë mësarute otare papi oi quëahuë.
Ja̱je pa'ina,
20 mësarute de'oye pa'iye i̱siyere quëa jujani je̱oma'ë pa̱i tsi'si hue̱'ñana cui'ne mësaru huë̱'ñana cu'i quëaroja̱ë'ë.
21 Ja̱je quëaquë Israel pa̱ire cui'ne griego pa̱ireje̱ cahuë,
Maija'quëna po̱nëni mai Ëjaë Jesucristore sehuojë̱'ë.”
22 Ja̱je mësarute quëasiquëpi yureta'a joyore papi Jerusalénna saiye pa'iji caquë yë'ëre cua̱ñequëna,
ja̱rona saija̱'quë a'ë,
yë'ëre yo'o ja̱'ñe huesëquë.
23 Coa iyese'e de'o joyo quëaquëna,
asaquë pa'iyë,
më'ëre co hue̱'ñapi cui'ne ai yo'oyepi uteji.
Ja̱jese'e caji,
yë'ë sai daripë̱a ñape.
24 Ja̱je pa'iquëta'are yë'ë cato,
yë'ë pa'iyere ai oi me neja'quë a'ni cama'ë pa'iyë.
Coa sihuaquë yë'ë pani tëji macaja̱'a de'o cocare Maija'quë pa̱ire oiyere Ëjaë Jesús quëacaijë̱'ë caquë i̱sise'ere ne saoyese'e pa'iji.
25 Mësaru yë'ë quëaquëna,
Maija'quë cua̱ñe te̱'te asasicohua'i yë'ëre ti̱jupë ña co̱ñe pa̱ja'cohua'i a'ë.
Ja̱je yure cato asayë coa caye pa̱ñë.
26 Ja̱je pa'ina,
mësarute caye yëyë,
mësaru acohua'ipi ne huesëto yë'ë quëama'ë pa'isi do'i peosipi.
27 Mësarute tsoe si'aye Maija'quë cuasa nëose'ere yo'ose'ere si'aye yahueye peoyerepa quëahuë.
28 Ja̱je pa'iye sëte mësaruja̱'a co'ye ñare pajë pa'ijë,
i̱ tsie do'ipi huerosicohua'ire si'a sehuosicohua'ire Maija'quë tse̱cohua'ire yëi ñamare ñacohua'i yo'oyeje̱ pa'ye de'oye ñacaijë̱'ë,
de'o joyopi mësarute ñacaicohua'i pa'ija̱jë caquë nesicohua'i sëte.
29 Yë'ë saisi jeteyo'je yai a̱i yëyeje̱ pa'iohua'ipi sehuosicohua'ire nejo saoñu'u cajë yecohua'ipi daija̱'cohua'i a'ë.
30 Yequeje̱ ja̱re mësaru acohua'ipi cosoyere ye'yajë yo'oja̱'cohua'i a'ë sehuosicohua'ipi i̱ohua'ini tuija̱jë cajë.
31 Yë'ë mësaru ja̱'re toaso̱ o̱metëca pa'i mu'señapi cui'ne ñamiñapi otarepa oi pa̱i ñapere yëhuoye je̱oma'ë yëhuose'ere hua̱nëyema'pë ja̱re cuasajë ñare pajë pa'ijë̱'ë.
32 Maija'quë do'ijë,
mësarute Maija'quëna cui'ne i̱ oi coca cayena i̱si nëoñë.
Ja̱ coca tutu quë'yepi mësaru joñoa jerepa de'oye cuasaye necaiyena cui'ne si'aye i̱ ca nëose'ere i̱ de'o pa̱ina i̱siyena.
33 Yecohua'i co'amañare,
curiquëre,
ca̱ñare oima'ë paë'ë.
34 Coa ai jerepa yë'ë jë̱tëpi nequë yë'ëre caraye ti̱'aquë pahuë.
Paquë cui'ne yë'ë ja̱'re co̱ni pa'icohua'ireje̱ co̱caë'ë,
yë'ëpi nequë.
Ja̱je yo'oye mësarupi ñahuë.
35 Ñajëna,
mësaruteje̱ ja̱je co'amaña nejë yecohua'ire co'amaña peocohua'ire co̱caicoa caquë ye'yahuë,
si'anëpi.
Jesús caquë pa'ise'ere cuasaquë i̱ case'e cato caji:
“I̱si cua̱ñoni sihuaye jerepa sihuaye pa'iji,
yecohua'ina se i̱sini.”
36 Ca tëjini Pablo do're ja'runi Maija'quëre se̱ji'i,
i̱ohua'i ja̱'re co̱ni.
37 Ja̱ maca Pablore ai oijë su'cuani sihuahuë.
Ja̱je yo'ohuë,
i̱pi yë'ëre ti̱jupë ña co̱ñe pa̱ja'cohua'i a'ë caëna.
Ja̱ maca yureta'a te'e saijë sani i̱ sai yohuë quë'rore paja̱'a je̱ojaë'ë.
38 Pablopi yë'ëre ti̱jupë ti ñañe pa̱ja'cohua'i a'ë case'e cuasajë ai oicohua'i paë'ë.
Pa'ijë Pablo ja̱'re co̱ni yohuëja̱'a saë'ë.