Pedrore Cui'ne Juanre Coye
4
Pedro cui'ne Juan ja̱ yë'ta'a pa̱ire cajëna,
Israel pa̱i ëjaohua'ipi cui'ne Maija'quëre se̱ huë'e ñacai soldado pa̱i ëjaëpi cui'ne saduceo pa̱i co̱ni da ti̱tahuë.
2 Ti̱tani ja̱ohua'ipi pë̱ijë asahuë,
ju̱'isicohua'i huëiye pa'iji,
Jesús huëise'epi i̱ñopi cajëna,
Pedropi cui'ne Juan co̱ni.
3 Asani tse̱ahuë.
Tse̱ani na'i huesëye sëte pa̱ire co hue̱'ñana cohuë,
se ñatasi mu'se ñañu'u cajë.
4 Ja̱je yo'ojëta'are i̱ti quëaye asasicohua'i jai pa̱i sehuohuë.
Ja̱ maca sehuosicohua'ire ë̱mëohua'ise'ere cue̱cueto cinco mil pa̱i paë'ë.
5 Ñatasi mu'se Jerusalénna tsi'sihuë,
Israel pa̱i ëjaohua'i,
aiohua'i cui'ne cua̱ñese'e ye'yacohua'i co̱ni.
6 Ja̱rote Maija'quë huë'e ñacai ëjaërepa Anásje̱ paji'i.
Pa'ina,
cui'ne yecohua'ije̱ paë'ë,
Caifás,
Juan,
Alejandro co̱ni.
Pa'ijëna,
cui'ne si'aohua'i Maija'quë huë'e ñacai ëjaërepa sëcapë tsi'sisicohua'ipi paë'ë.
7 Pa'ijë cua̱ñehuë,
Pedrore cui'ne Juanre dajë̱'ë.
Carena,
darena,
i̱ohua'i jopona nëconi ñeje cajë se̱i'ë:
“¿I̱que tutupi pa̱nita'a i̱quei mamipi mësaru cajë iye ñeje yo'oye'ni?”
8 Se̱jëna,
Pedro de'o joyopi i̱ ja̱'re pa'iye sëte i̱ohua'ire sehuoquë capi:
“Mai ëjaohua'i cui'ne mai aiohua'i asajë̱'ë.
9 Ju̱'iquëre jujuse'ere me neni ne co'yare'ni cajë se̱ni asañu'u cajë se̱ñe sëte quëasi'i.
10 De'oji.
Ja̱je pa'ito,
si'aohua'i mësaru asa hue̱'ñana quëañu'u,
si'aohua'i Israel pa̱i asaja̱jë cajë.
Iquë iye maca si'aohua'i mai ñajëna,
pa'iquë cato Jesucristo Nazaret aquë mami do'ire co'yapi,
mësaru que̱ni huani je̱orena,
Maija'quëpi huajëquëre huëosiquë do'ire.
11 Iquë Jesús mësaru huë'e necohua'ipi do'i peoquëre ñasi quë̱na pë api.
Ja̱je pa'isiquëta'a yure cato i̱ti quëco pa quë̱na përepa de'opi.
12 Ja̱je pa'ina,
Peoji,
yequë pa̱ire huasoquë.
Maija'quë maire huasoja̱'quëre yequëre necaiye pa̱pi.”
13 Ca'raye peoyerepa Pedropi cui'ne Juanpi co̱ni cajëna,
ñajë ëjaohua'ipi cuasahuë,
icohua'i ai ye'yema'cohua'i a'ë cui'ne pa̱i pa'iyeje̱ ye'yema'cohua'i a'ë.
Ja̱je pa'iohua'ipi cui'ne Jesús ye'yaquë pa'isicohua'i a'ë.
Ja̱je cuasajë ñajë quëquë asahuë,
i̱ohua'i cayere.
14 Jerepa,
cui'ne i̱ohua'i ja̱'re co̱ni i̱ti co'yasiquëje̱ pa'ina,
ñajë ti sa̱ñope cayeje̱ pa̱huë.
15 Pa̱jë ja̱ maca tsi'si sitopi Pedrore cui'ne Juanre etajë̱'ë carena,
etahuë.
Etarena,
i̱ohua'ise'e sa̱'ñe coca cahuë.
16 Ñeje cahuë:
“Si'aohua'i Jerusalén pa'icohua'i asayë,
iye pa̱i yo'o ti̱'a ma'ñere yo'ose'e.
Ja̱je asajëna,
maipi ja̱je yo'oye pa̱huë ca ti̱'añe peoji.
¿Ja̱je pa'ito yure me neja'cohua'i a'ni,
icohua'ire?
17 Ja̱je pa'ito iyere yo'oñu'u.
Iye yo'osi coca jerepa jai saiye pa̱ja'core huajo yëni quëcoñu'u i̱ohua'ini iye macapi jerepa pa̱ire quëaye pa̱ja'cohua'ire,
Jesús ayere.”
18 Cani yureta'a i̱ohua'ire soini cua̱ñehuë,
Jesús aye pa̱ire cama'pë pa'ijë̱'ë,
cui'ne i̱ ayeje̱ pa̱ire ye'yama'pë pa'ijë̱'ë cajë.
19 Cua̱ñejëna,
Pedropi cui'ne Juanpi sa̱ñope sehuojë cahuë:
“Mësarupi cuasani ñajë'ë,
¿i̱quepi de'oquë'ni,
mësaru cayere sehuoye,
pa̱nita'a Maija'quë cayere?
20 Yëquë ñase'ere cui'ne asase'ere quëaye pa'iji.”
21 Pa̱i cato ne co'yasiquëni ñani Maija'quë ai de'oji cajë sihuahuë.
Ja̱je sihuajëna,
ëjaohua'ipi Pedrore cui'ne Juanre si'señu'u cuasajëta'a pa̱ini ca'rajë si'sema'pë coa huajo yëni eto saohuë.
22 Pa̱i ne ti̱'a ma'ñere papi co'yasiquë cato cuarenta o̱metëca jerepa paquë paji'i.
Ca'rama'cohua'i Cui'ne Necaija̱'quë Api Asacohua'i Pa'iyere Se̱ñe.
23 Eto saorena,
Pedro cui'ne Juan sehuosicohua'i quë'rona sani Israel ëjaohua'i cui'ne aiohua'i case'ere si'aye quëahuë.
24 Quëajëna,
asani si'aohua'i te'e cajë Maija'quëre se̱i'ë,
ñeje:
“Ëjaë ma'tëmo cui'ne yeja,
jai tsiaya,
si'aye i̱ote pa'iye de'huasiquë,
25 më'ëpi de'o joyoja̱'a cahuë,
më'ë jo'yaë David yë'opoja̱'a ñeje:
¿Me yo'ojë pa̱i jo̱sa yo'ojë caye'ni?
¿Me yo'ojë pa̱i ti cuasama'pë coa huëojë ja̱je neñu'u ca nëoñe'ni?
26 Pa̱i ëjaohua'ipi cui'ne ëjaohua'ipi co̱ni,
Maija'quëre cui'ne maire huasoquëre sa̱ñope yo'oñu'u cajë te'e cuasajë yo'oyë.
27 Iye daripëna Herodes cui'ne Pilato cui'ne yequë pa̱i cui'ne Israel pa̱i tsi'sini Jesure sa̱ñope yo'ohuë,
më'ë sahuani i̱sisiquëre.
28 Ja̱je yo'ojë yo'o ti̱'acaë'ë,
më'ë ja̱je yo'osi'i cuasa nëoquë pa'ise'ere.
29 Yure Ëjaë,
yëquë më'ë jo'yare i̱ohua'i huajo yëyere ñani i̱sijë̱'ë,
më'ë coca,
ca'rama'pë quëa ja̱'ñere.
30 Jesús më'ë mamaquë cocare quëajëna,
më'ë tutupi ju̱'icohua'ire jujuye,
yequë mu'seña pa'i ja̱'ñe i̱ñoñe cui'ne pa̱i yo'o ti̱'a ma'ñere yo'ojë̱'ë,
Jesús do'ipi.”
31 Ja̱je se̱ni tëjisi maca i̱ohua'i se̱ sitopi ñu'cueo.
Ñu'cuecona,
si'aohua'i de'o joyo ti̱mësicohua'i paë'ë.
Pa'ijë Maija'quë coca quëahuë ti̱ñarepa,
ca'rama'pë.
Si'a Co'amaña Si'aohua'i Te'ona Pase'e
32 Jai pa̱i sehuosicohua'i pa'icohua'ipi te'e cuasajë cui'ne nëina,
paë'ë.
Pa'ijë co'amañaje si'aohua'i te'ena pahuë.
Te'ije̱ yë'ëse'e te'i pasi'i caquë yo'oquëje̱ peopi.
33 Peojëna,
Jesús jëjo saocohua'ipi si'a tuturepa quëahuë,
Jesús ju̱'isiquëpi huëise'ere.
Quëajëna,
Maija'quëpi ñacaina,
si'aohua'i de'oye paë'ë.
34 Pa'ijëna,
te'ije̱ i̱ohua'i aquë co'amaña caraquëna,
ai yo'oquë peopi si'aohua'i pahuë.
Ja̱ payere cajë yejaña pa̱nita'a huë̱'ña pacohua'ipi i̱sijë curi neni,
35 Jesús jëjo saocohua'ina dani curi i̱sihuë.
Ja̱ohua'ipi si'aohua'ire i̱ti pa̱i ñapere caraye ja'ye huahueja̱jë cajë i̱sihuë.
36 Ja̱je yo'opi,
levita José hue'equëni,
Chipre saodohuë aquëni Jesús jëjo saocohua'ipi Bernabére hue'yosiquëpi.
Bernabé cani cayë “Yëhuo huasoquë mamaquë”.
37 Ja̱ëpi i̱ yejare i̱siquë curi neni Jesús jëjo daocohua'ina curi dani i̱sipi,
i̱ohua'ipi ñajë huahueja̱jë caquë.