SAN LUCAS
Asaja̱jë Caquë Toyaye
1
1-2 I̱ti du'ru huëose'e ñasicohua'ipi de'o coca quëajëna,
asajë jai pa̱i toyahuë,
mai quë'ro yo'ose'ere.
3 Ja̱je pa'ina,
yë'ëje̱ asare paquë i̱ti yo'ose'eje̱ pa'ye du'ru huëose'ere papi toyayë,
më'ëna,
Teofilo,
yë'ë cajei.
4 Më'ëpi më'ëre ye'yase'ere ti̱ñarepa asa ti̱'aja'quë caquë.
Hui̱ñaë Quëase'e Juan Co̱ase'ere
5 Herodes Judea pa̱i ëjaë pa'i maca,
te'i Maija'quë huë'e ñacaiquë Zacarías hue'equë paji'i,
Abías tsëcapë aquëpi.
I̱ paco Elisabet hue'ecopi,
Maija'quë huë'e ñacaiquë Aarón tsëcapë aco paco'ë.
6 Cayahua'i de'oye nuñerepa pa'icohua'i paë'ë,
Maija'quë ña hue̱'ña pa'iohua'ipi i̱ cua̱ñese'e cui'ne i̱ case'ere de'oye sehuocohua'i paë'ë.
Ja̱je pa'icohua'ini yecohua'ije̱ co'aye pa'iyë caye ti peocohua'irepa paë'ë.
7 Ja̱je pa'iquëta'are mamajëre peocohua'i paë'ë.
Elisabetpi mamajëre pama'co paco'ë,
carao.
Cui'ne ja̱je pa'iohua'ipi si'a jupë aiohua'i maña paë'ë.
8 Te'e mu'se Zacarías ja̱'re Maija'quë huë'e ñacaicohua'i pa'icohua'ipi yequë yo'o tëjina ja̱re ja̱jese'e si'a i̱ohua'i tsëcapë yo'oye paji'i,
Maija'quë pa'i hue̱'ñana.
9 Ja̱je pa'iohua'ija̱'a nepi ma'ñare ëojë yo'oye pa'iquë'ni cajë neñajëna,
Zacaríasna to̱mepi,
i̱ti yo'oye.
To̱meina,
Maija'quë huë'ena cacapi.
10 Cacani huëo së̱ñere ëoquëna,
hue'seja̱'a jai pa̱i Maija'quëre se̱jë paë'ë.
11 Ja̱ maca Ëjaë jo'yaëpi hui̱ñaëpi Zacarías huëo së̱ñe ëo saihuë ëja te̱'tena ñai nëcapi.
12 Nëcaquëna,
Zacaríaspi ñani me neja'quë a'ni caquë quëquë huesëquëna.
13 Ëjaë jo'yaëpi capi,
i̱te:
“Zacarías ca'rama'ë pa'ijë̱'ë.
Maija'quëpi më'ë se̱ñe asapi.
Ja̱je pa'ina,
më'ë paco Elisabetpi tsihua'ëre pasio.
Pacona,
më'ëpi i̱ mami hue'yojë̱'ë,
Juanre.
14 Më'ë i̱te sihuaja̱'quë a'ë,
cui'ne yecohua'ije̱ jai pa̱i i̱te co̱asi maca sihuaja̱'cohua'i a'ë.
15 Më'ë mamaquë cato de'oyerepa yo'oquë pa'ija̱'quë api,
Maija'quë jo'yaëpi.
Ja̱je pa'ipi ja̱ yë'ta'a i̱te co̱ama'në Maija'quë joyopi i̱ni pa'ija̱'quë api.
Pa'ina,
cuepe ëaye neñe co̱no u̱cuma'quë pasipi.
16 Ja̱ëpi jai pa̱i Israel pa̱ire cui'naohua'ipi i̱ohua'i mai Ëjaë Diusuna co'ye asa co̱ñe necasipi.
17 Maija'quë ñacaina,
iquë Juan de'oye yo'oquë pa'ija̱'quë api,
mai Ëjaë pa̱i deoja̱jë.
Ja̱je pa'ipi,
tsoe hue̱'ña Maija'quë jëjo daoquë Elías yo'oquë pa'isi tuture hue'equë pasipi.
Ja̱ëpi pëca ja'quëohua'i ja̱'re mamajë de'oye pa'iye necasipi.
Ja̱je sehuoma'cohua'ire po̱naja'quë api,
Ëjaëre de'oye asaja̱'cohua'ire,
mai Ëjaë pa̱i deoja̱jë.”
18 Zacaríaspi Maija'quë hui̱ñaë se̱ji'i,
ñeje:
“¿Yë'ëje̱ ai maca pa'ina,
cui'ne yë'ë pacoje̱ aio maca pa'ito me yë'ë nuñere pa'ë caquë asaye'ni?”
19 Caquëna,
Maija'quë hui̱ñaë i̱te sehuouña:
“Yë'ë Gabriel a'ë,
Maija'quëre necai pa'iquë.
Ja̱je pa'ina,
yë'ëre i̱pi jëjo daouna,
iye huajë coca quëasi'i,
më'ëre caquë daë'ë.
20 Ja̱je pa'iquëta'are yure më'ë yë'ë nuñerepa quëayere asama'ë pa'isi do'ire cama'quë de'oni cama'ë pa'ija̱'quë a'ë,
më'ë mamaquëre co̱a macaja̱'a iye case'e ti̱'a ja̱'ñe a'ë,
i̱ti mu'se ti̱'aëna.”
21 Ja̱je yo'oquë Maija'quë huë'e ëo hue̱'ñana cacasiquëpi tsoe nëina,
yecohua'i hue'se pa'icohua'i i̱quere yo'oquë Zacarías etama'quëpi nëi pa'ini cajë utehuë.
22 Utejëna,
ja̱ropi Zacarías etani ja̱ohua'ire cama'ë paji'i.
Ja̱je cama'ëna,
ñani cani ñañeje pa'ye Maija'quëre se̱ hue̱'ñana cacani ñapi,
cuasahuë.
Ja̱je pa'ipi coa jë̱të a̱'uñese'epi capi,
cama'quë po̱nëse'e sëte.
23 Zacarías Maija'quë huë'e co̱cai mu'seña caraja̱isi maca,
saji'i,
i̱ huë'ena.
24 Ja̱ jeteyo'je i̱ paco Elisabet tsi̱ ë̱tapë de'o.
De'oni cinco ñañëohua'ire i̱o huë'epi yequë hue̱'ña saima'o ai cuasaco paco'ë,
ñeje:
25 Ëjaëpi yure yë'ëre ja̱je ñacai yo'opi,
pa̱ipi tsi̱ pama'coa cajë cue'cuema'pë pa'ija̱jë caquë.
Hui̱ñaë Quëase'e Jesús Co̱ase'e
26 Seis ñañëohua'i pa'i maca Maija'quëpi i̱ hui̱ñaë Gabrielre Galilea yejana Nazaret hue'e daripëna jëjo saopi.
27 Nomi tsi̱o María hue'ecopi ë̱mëohua'ire yo'oma'core do'i ñaja'quëni caquë.
Ja̱o cato José hue'equëna,
huejaja̱'coa.
Ca nëosicopi paco'ë,
ëjaë David tsëcapë aquëna.
28 Maija'quë jëjo daoquëpi i̱o pa'i hue̱'ñana cacani capi:
“Pëpayë,
më'ëre.
Sihuajë̱'ë.
Mai Ëjaëpi më'ë ja̱'re pa'iji.
Diusupi si'a nomiohua'i sihuaye jerepa i̱sipi,
më'ëre.”
29 Ja̱je caquëna,
i̱opi Maija'quë jëjo daoquëre ñani quëquëo i̱ cocare asaco cui'ne ja̱ maca co'ye se̱co'ë:
“¿Me yo'oquë ja̱je pëpaquë'ni?”
30 Ja̱je cacona,
Maija'quë hui̱ñaëpi capi,
i̱ote:
“María ca'rama'o pa'ijë̱'ë,
Maija'quë më'ëre sihuaquë api.
31 Yurepi pa̱i quë'io de'oni më'ë tsihua'ëre paja̱'coa'ë.
Paco i̱ mami hue'yojë̱'ë,
Jesure.
32 Ja̱ë cato jerepa pa'i pa'ija̱'quë api,
ja̱je pa'ipi Maija'quërepa mamaquë pa̱ipi hue'yoquëni.
Ja̱je pa'ina,
Maija'quëpi pa̱i ëjaë David ñu'i saihuëre i̱sija̱'quë api,
pa̱i ëjaëre de'huani.
33 Israel pa̱ire ti cua̱ñequërepa pa'ija̱'quëpi,
i̱ cua̱ñeñe cato caraja̱iñe peoja̱'coa.”
34 Ja̱ maca Maríapi Maija'quë hui̱ñaëre se̱co'ë:
“¿Me iye ja̱je yo'o ja̱'ñe a'ni,
yë'ë ë̱mëohua'i ja̱'re co̱ni pa'ima'core?”
35 Cacona,
Maija'quë hui̱ñaëpi sehuouña:
“Maija'quë joyopi më'ëna necaina,
cui'ne Maija'quërepa tutupi më'ëna sirio tsiocaiyeje̱ tsio daija̱'coa.
Ja̱ do'ire më'ë mamaquëre Maija'quë mamaquë hue'yoja̱'cohua'i a'ë.
36 Ja̱je cui'ne më'ë cajeo tsëcapë aco Elisabetje̱ tsihua'ëre paja̱'coa,
aio macata'a.
Tsi̱ pama'coa pa̱i cajë pa'isicota'a seis ñañëohua'ire pa̱i quë'io pa'ico,
yure.
37 Maija'quëre cato neñese'e pa'iji.
Peoji,
i̱ ja'ruja̱iñe.”
38 Ja̱ maca Maríapi cao:
“Yë'ë cato Ëjaë jo'yao maca'ë.
Maija'quëpi më'ë case'eje̱ yo'oja̱'quë yë'ëre sihuayë.”
Ja̱je Maija'quë hui̱ñaë iyese'e quëani saji'i.
Maríapi Do'i Saiye Elisabet Quë'rona
39 Ja̱ mu'seña María esa saco'ë,
Judea cu̱ti quë'rore pa̱i daripë pa'i hue̱'ñana.
40 Sani Zacarías cui'ne Elisabet pa'i huë'ena cacani pëpao.
41 Pëpacona,
Elisabetpi i̱o pëpaye asa maca tsihua'ë ë̱tapë pa'iquëpi ti̱'topi Maija'quë joyopi i̱oni pa'ina,
paco'ë,
Elisabetpi.
42 Ja̱je pa'iopi tutu cao:
“Maija'quëpi më'ëre yequë nomiohua'ire sihuaye necaiye jerepa de'oye necaji'i.
Cui'ne më'ë mamaquë ai de'oquërepa pa'ija̱'quë api.
43 ¿I̱que o'ni,
yë'ë ja̱je yë'ë Ëjaë pëca ja'copi do'i dani ña ja̱'ñe?
44 Më'ë yë'ëre pëpacona,
asa maca tsihua'ë yë'ë ë̱tapëpi sihuaquë teapi.
45 Ai sihuayë,
më'ë case'ere care paji caco asa do'ire.”
46 Ja̱ maca María cao:
Yë'ë ai sihuayë,
Maija'quëre.
47 Cui'ne yë'ë joyopi sihuayë,
Maija'quë yë'ëre huasoquëna.
48 Maija'quëpi i̱ jo'yao ai cuasaye peocore de'oye cuasapi.
Yureta'a ja̱je yo'oquëna,
si'a pa̱ipi ai sihuaco si'anë caja̱'cohua'i a'ë.
49 Maija'quë ai jerepa tutu quë'ipi yë'ëna de'oye necaë'ë.
Yë'ë Ëjaë i̱ mami cato ai de'oyerepa.
50 Si'anë oiquë api,
i̱te ca'racohua'ire.
51 Tutu quë'i co'amaña yo'oquë nepi,
i̱ jë̱ñapi.
Jerepa pa'iohua'i a'ë cuasa joñoa hue'ecohua'ini meñe quëconi huahue huesopi.
52 Ñajë'ë,
i̱ yo'ose'ere:
Ëjaohua'i pa'isicohua'ini meñe peocohua'ire nequë
Cui'ne i̱ti jerepa pa'iohua'i a'ë cuasama'cohua'ini ñese mëose'ere.
53 A̲o ëa ju̱'icohua'i pa'isicohua'ini de'oye a̱o ti̱mëpi.
Cui'ne jaiye co'amaña pasicohua'ini coa peo jëña ne saopi.
54 De'hue co̱caji'i,
Israel pa̱ire.
I̱ jo'yare hua̱nëyema'ë oji'i.
55 Abrahamre ca nëose'ere de'oyerepa yo'opi,
mai aiohua'ire.
Cui'ne ja̱je Abraham tsëcapë Israel pa̱ire de'oye yo'oja̱'quë api,
si'anë ja̱jese'e.
56 Ca tëjini pëpao,
Elisabet huë'ena,
toaso̱ ñañëohua'ire.
Pëasicopi pani tëjini jeteyo'je i̱o huë'ena co'io.
Juan Ti Doquë Co̱ase'e
57 Ja̱ jeteyo'je Elisabet tsihua'ëre co̱a mu'seña ti̱'aëna,
mamaquëre pao.
58 I̱o cajeohua'i cui'ne do'icohua'i ja'ye pa'icohua'i sani pëpahuë,
i̱ote,
Maija'quë de'oye yo'ose'ere asani sihuajë.
59 Ocho mu'seña pa'i maca sahuë,
cuiri ca̱'nihuë tëañu'u cajë Israel pa̱i deoja̱jë cajë,
cui'ne pëca ja'quë Zacarías mamire sëoñu'u cajë yo'ohuë.
60 Ja̱je cajëna,
pëca ja'copi cao:
“Pa̱ni,
i̱ cato Juan hue'eye pa'iji.”
61 Ja̱je cacona,
i̱ote cahuë:
“¿Me yo'oquë ja̱je hue'equë'ni,
më'ë pa̱irepa ja̱ mamire hue'ecohua'i peoyë.
Ja̱je pa'i mami hue'ecohua'i peoto?”
62 Ja̱ maca tsihua'ë pëca ja'quëre moñopi i̱ñojë se̱i'ë:
“¿I̱que mamire hue'yoye yëquë'ni?”
63 Se̱jëna,
pëca ja'quëpi so̱quë totore dajë̱'ë caquëna,
i̱sirena,
i̱ona toyapi:
“I̱ mami cato Juanpi.”
Ja̱je toyaëna,
si'a hua'i ai cuasajë ñahuë.
64 Ja̱ macapi Zacaríasje̱ cui'naëpi coca caquë de'oni Maija'quëre sihuaquë ca huëopi.
65 Ja̱je iye yo'ose'ere ñani i̱ quë̱no maca pa'icohua'i ai cuasahuë.
Cui'ne iye yo'ose'ere si'a Judea ai cu̱ti pa'icohua'ire quëajëna,
asahuë.
66 Si'ahua'i i̱ti quëaye asacohua'i i̱tire cuasahuëni asa'ñe nëina,
se̱niroja̱ë'ë:
“¿Me yo'oquërepa ai de'oja̱'quë a'ni,
ja̱ë tsihua'ë?”
Maipi ñahuë,
Maija'quëre papi i̱te ñacaise'e.
Zacarías Ju̱juse'e
67 Zacarías Maija'quë joyo ti̱mësiquëpi Maija'quë i̱si yë'opi capi:
68 Sihuañu'u,
mai Ëjaëre Israel pa̱i Diusure.
Ja̱ë cato maina dani huasopi.
69 Maina Maija'quëpi i̱sipi tutu quë'ire,
pa̱ire huasoquëre.
Ja̱ë cato i̱ jo'yaë David tsëcapë aquëpi.
70 Maija'quëpi ñeje ca nëoa'ji'i,
i̱ case'ere quëacaicohua'i tsoe hue̱'ña acohua'i ja̱'re:
71 Maire huasosi'i,
si'aohua'i maire coejë sa̱ñope yo'ojëna,
pa'icohua'ire.
72 Mai aipëre teaye ñaquë
I̱ ca nëose'e hua̱nëñema'ë de'oye necaji'i.
73-75 Yë'ëna i̱sisicohua'ipi nuñe pa'icohua'ipi ca'rama'pë
Yë'ëre necaicohua'i ti pa'ija̱'cohua'i a'ë caquë
Mësarute sa̱ñope yo'oyere huasosi'i ca nëopi,
mai ai ñecuë Abrahamre.
76 Maija'quërepa quëacaiquë hue'yoja̱'cohua'i a'ë,
pa̱ipi,
Më'ëpi mai Ëjaë saija̱'a ma'are nui ma'arepa sani ne de'huaja̱'quëni.
77 I̱ pa̱ire de'hue i̱ohua'i co'aye yo'o do'ire sa̱i de'huacaiye pa'iji,
quëaja̱'quë a'ë,
më'ëpi.
Ja̱ do'ipi huasosicohua'i pa'ija̱'cohua'i a'ë.
78 Maija'quë oi cui'ne teaye ña do'ipi,
Ë̲së ñata maca mëi miañeje pa'ye maire huasoquë ma'tëmopi daija̱'quë api,
maire miaja'quë.
79 Huesëcohua'ire ju̱ni tëjicohua'ire miacai
Cui'ne de'oye i̱ maire huasoye asaja̱jë caquë pa'iyere ye'yaja̱'quë api.
80 Juan ai de'opi.
Cui'ne i̱ joyoje̱ ai de'opi.
Ai de'oquëpi pa̱i peo hue̱'ña cue̱ne yejare paji'i,
Israel pa̱ire quëa huëo macaja̱'a.
