Eletar yay yo
Saak
ahiĉ me
Waf waw wabaj me n’eletar yauye
Eletar yay yaa Saak énini ti firim fo an aiye nalob fo : kakan bi eligen ni ᵽoᵽ esen buaken sijangu sasu saileni me tánotan ni mof. Guomunor gagu go Saak aboñ yo me bi ni go ᵽan kan gal ejangara gaam Esúif gúttut. Ejangaraay ubugi buroŋil búguñoguñor ni mukanay mamu maa bugaa Gires maᵽol me jávi jaju jaa Rom.
Eletar yay yaa Saak ebaje malillo mo egitene ejangaraay, maamme bulago bal eroŋ buroŋil jáhor ni wo gáinenil guroren me. Ejangaraay gúcine Aláemit malillo maumu, ban nasenil mo (Saak 1.2-8 ; 3.13-18). Yo eĉil me ñer gújue gutih ni waf waw ᵽe wáju me uhajen arafuhow : sílam sasu saa buroŋ babu (Saak 1.2-4), gafoga gal ebaj fubaj (Saak 1.9-11 ; 5.1-6), emaŋ ekan maarat (Saak 1.2-18 ; 4.1-9), batennoro (Saak 4.13-16). Eletar yay eliŋene firim faufe faah me : éinen n’Aláemit neh’ekakan an nagoror. An ájuut aroŋ o min abaje gajogor gaaro n’Aláemit ban mat’agiten yo ni bakanerol (Saak 2.14-26). Egoror, yo eomme eilo mala fuhoi aw faŋai n’ejajen bújoŋor maarat mamu. Yo eomme ᵽoᵽ eilo mala bugagu : ecokor bugan bugagu bugo majoga mujoge, jamb’utaliŋ bugagu, hani may etebenoro bújoŋoril ; yo eomme may ékanum baloberi (juluj Saak 3.1-12). Ᵽan kan bugan galet usanum Saak ahiĉe eletar yauye (Saak 2.6), bare fusanumet fafu ufu n’eñagoril mbala fo, ban gumaŋe faŋ éni mo. Saak naagil jambi guĉotihen me bugan bugagu galeh me mala gabajutil (Saak 2.1-13). Naage ᵽoᵽ : fubaj fuarat mala wo usanum waw gukane me ni fo (Saak 5.1-6).
Fúuñenum eletar yauye dáure fulobe ejangaraay mbi gukan : erambenor, elaw bugan-ó-bugan bi ni gupalil, ébbañenul ni maĉole bugagu gallime me ráli guhat maagen mamu.